> Početna > Kako izgleda prvi posjet logopedu?

1. Kako izgleda prvi posjet logopedu?

Bilo da ste sami primijetili da nešto ne valja u jezično-govornom ili komunikacijskom razvoju Vašeg djeteta ili ste upućeni od strane stručnjaka, odgajatelja, učitelja...Evo nekih smjernica za prvi odlazak logopedu.

Djetetu objasnite (u skladu s njegovom/njezinom dobi) kamo idete. Mlađem djetetu slobodno kažete – idemo jednoj teti/stričeku gdje ćeš malo razgovarati, igrati se, možeš ispričati svoju omiljenu priču/pjesmicu. Starijem djetetu je dovoljno objasniti da će mu logoped                                     pomoći naučiti pravilno izgovarati glasove.

Prvi posjet logopedu obično traje oko sat vremena. Najbolje je da su u pratnji roditelji/ skrbnici, dakle ljudi koji znaju najviše o djetetu. Potrudite se (ako je moguće) da ne vodite na prvi pregled braću i sestre jer mogu odvlačiti pažnju djeteta za koje ste došli tražiti logopedsko mišljenje.

Dobro se pripremiti na neke informacije koje će logoped od vas tražiti – da li u obitelji postoji netko tko je imao jezično-govorne probleme, kako je protekla trudnoća, porod, kolika je bila porođajna težina,  kako je tekao rani psihomotorički razvoj, kada je dijete prohodalo, kada je dijete počelo brbljati, kada se pojavila prva riječ sa značenjem, kada je počelo spajati riječi u rečenicu , da li je bilo naknadnih hospitalizacija djeteta, da li je dijete imalo česte upale uha/grla...

Ako kod djeteta postoje neke razvojne teškoće i već je posjećivalo druge stručnjake ( neuropedijatra, psihologa, defektologa, dječjeg psihijatra...) obavezno svu dokumentaciju donesite sa sobom te pokušajte biti što iskreniji i objektivniji kod opisa ponašanja djeteta kod kuće, njegovim mogućnostima i navikama. Slobodno progovorite o svemu što vas brine i iznesite sve svoje nedoumice ; tako će logoped lakše steći uvid u cjelokupno funkcioniranje Vašeg djeteta.

Kod mlađe djece, logopedski pregled će biti fokusiran na igru i korištenje igračaka kako bi se dijete potaknulo na govor, logoped će mu postaviti neka pitanja, pokazati mu slike i tražiti od djeteta da kaže što vidi na njima, koristit će se neki testovi za procjenu izgovora glasova, fond riječi, razvijenost rečenice. Logoped će provjeriti građu i pokretljivost artikulacijskih organa. Ono što je bitno- pustite dijete da taj dio obavi samo, nemojte odgovarati umjesto njega ili davati komentare tipa :” Zašto ne želiš reći teti... “Nećeš dobiti obećani autić ako ne kažeš” i sl...time samo zbunjujete dijete i stvarate mu pritisak.

Ako se radi o školskom djetetu- obavezno sa sobom ponesite školske bilježnice (hrvatski, matematika, priroda, povijest) kako bi logoped mogao dobiti uvid u vještine čitanja i pisanja.

Na kraju Vam logoped iznosi svoje mišljenje te daje savjete i upute za daljnji rad- treba li djetetu logopedska terapija ili ćete biti savjetovani za rad kod kuće. Možda ćete biti upućeni na daljnju stručnu obradu.

Pitajte sve što vas zanima, tražite savjete za rad kod kuće, raspitajte se kod drugih roditelja za preporuke. Logoped mora biti osoba kojoj vjerujete, koja ima strpljenja za rad s Vašim djetetom. Važno je da Vaše dijete odlaske  logopedu doživljava pozitivno i da odlazi svojevoljno, bez prisile.


2. Kako pomoći djetetu sa specifičnim teškoćama čitanja kod obrade lektire?

Dragi roditelji, ako vaše dijete muku muči sa čitanjem i razumijevanjem pročitanog, eto nekoliko korisnih savjeta u nastavku. Roditelji djeteta sa specifičnim teškoćama u čitanju vrlo često ulažu mnogo vremena i truda kod obrade lektire da bi dijete razumjelo pročitano. 

Prije svega, roditeljima se preporuča da sami pročitaju tekst kako bi se upoznali sa stupnjem zahtjevnosti sadržaja ( radnjom, brojem likova, važnim dijelovima, nepoznatim riječima, poukom te se na taj način pripremili na uvodni razgovor koji će prethoditi čitanju). Slušanje audiosnimke priče ili knjige, gledanje ilustracija u knjizi ili gledanje filma snimljenog prema knjizi (ako postoji), čitanje teksta po odlomcima, razgovor o tekstu i stanke između čitanja, uporaba samoljepljivh papirića za označavanje važnih dijelova u knjizi, crtanje ili popunjavanje već gotovih grafičkih organizatora mogu značajno pomoći u praćenju i razumijevanju pročitanog. 

Evo nekih uputa kako uspješno pročitati lektiru : 

1. Uvodni razgovor prije samog čitanja – dijete proučava naslovnicu knjige, čita naslov, lista knjigu, razgledava ilustracije i razgovara o tome s roditeljem.Razgovarajte o zapažanjima i prvim dojmovima o knjizi, očekivanjima i pretpostavkama koje dijete ima. Na kraju, kad već dijete pročita priču, vratite se na početak i pitajte dijete jesu li njegova predviđanja bila točna, što ga je iznenadilo u knjizi i sl. 

2. Pojasnite djetetu nepoznate riječi – roditelj koji je prije pročitao knjigu, trebao bi djetetu pojasniti nepoznate i zbunjujuće pojmove.Da biste provjerili da li dijete zaista razumije novu riječ, predložite mu da smisli novu rečenicu u kojoj se pojavljuje ciljana riječ/izraz. Stavljanje novih pojmova u novi smisleni kontekst učvršćuje razumijevanje i pamćenje. 

3. Čitanje priča po dijelovima – odlomak po odlomak pa poslije kratka poglavlja. Dijete mora imati dovoljno vremena za čitanje svakog odlomka i za razmišljanje o pročitanom. Ako se dijete gubi u redovima, preskače ih, koristite komad kartona kako biste mu prekrili retke ispod. Postavljajte mu pitanja, potičite ga na razmišljanje. Uz svaki smisleni dio, možete naljepiti samoljepljivi papirić gdje će biti formulirana glavna misao pročitanog dijela teksta. Sve te aktivnosti čine čitanje aktivnim procesom u kojem se osigurava razumijevanje te kasnije olakšava vizualno pretraživanje teksta i prepričavanje. 

4. Kratke pauze – pauze od po nekoliko minuta koristite kako biste razgovarali o pročitanom, možda razmotrili pojavu novog lika i sl. Poželjno je kratko prokomentirati svaki novi lik koji se pojavi u priči. 

5. Razgovor o pročitanom – postavite djetetu niz konkretnih pitanja koja će biti namijenjena poboljšanju razumijevanja konkretnog sadržaja priče, a kasnije popričajte i o općem smislu, pouci ili osnovnom problemu priče.Vratite se pitanjima iz uvodnog dijela, raspravite što je bilo isto ,a što drugačije od predviđenog, analizirajte likove i njihova ponašanja – prođite ponovno kroz (obilježene ) važne dijelove i izdvojite najzanimljivije elemente. 

6. Budući da je većina djece s disleksijom vizualnog stila učenja pa slika za njih vrijedi 1000 riječi, korisno će vam biti korištenje sredstvima koja omogućuju vizualno (grafičko) organiziranje ideja, činjenica i pojmova iz knjige (grafički organizatori, mentalne mape) njihova primjena je fleksibilna i neograničena. Grafički organizatori su vrlo strukturirani, vizualno dojmljivi, djeci zabavni i zanimljivi. 

 Eto i nekih internetskih stranica koje nude gotove obrasce grafičkih organizatora ili mogu poslužiti kao ideja:




Dijalog logopedski kabinet - Facebook stranica
Dijalog logopedski kabinet - Facebook stranica
Dijalog logopedski kabinet - Facebook stranica
Dijalog logopedski kabinet - Facebook stranica